Saobraćajne zaštitne ograde su objekti za bezbjednost saobraćaja postavljeni na vanjskim rubovima kolovoza, trakama za razdvajanje saobraćaja i ivičnjacima trotoara. On apsorbuje energiju sudara kroz samodeformisanje ili penjanje vozila, čime se menja pravac vozila, sprečava da vozilo pređe cestu ili uđe u suprotnu traku i minimizira povrede putnika. Dostupne su mnoge veličine i oblici zaštitnih ograda. Izbor tipa zaštitne ograde zavisi od niza faktora, uključujući okruženje u kojem se autoput nalazi, kao i brzinu i obim saobraćaja. U nastavku slijedi klasifikacija uvođenja nekoliko vrsta zaštitne ograde:
1. Klasifikacija prema obliku konstrukcije ograde
(1) Polukruta zaštitna ograda. Polukruta zaštitna ograda je kontinuirana konstrukcija greda i stubova. Apsorbuje energiju sudara i produžava proces sudara kroz trenje između vozila i zaštitne ograde, trenje između vozila i tla i određenu količinu elastične i plastične deformacije (uglavnom deformacije sistema zaštitne ograde) koju proizvodi vozilo. , temelj tla i sama zaštitna ograda. Potrebno je dosta vremena da se smanji brzina vozila i prisili vozilo van kontrole da promijeni smjer vožnje i vrati se u normalni smjer vožnje, čime se osigurava sigurnost putnika i smanjuje šteta na vozilu. Polukrute zaštitne ograde se uglavnom postavljaju na dionicama puteva gdje je potrebno naglasiti sigurnost putnika.
(2) Čvrsta zaštitna ograda. Kruta zaštitna ograda je konstrukcija zaštitne ograde koja u osnovi nije deformabilna. Za krute zaštitne ograde, energija sudara se apsorbira kroz promjene ugla rotacije kotača, pomaka i deformacije karoserije vozila, te trenja između vozila i zaštitne ograde, te vozila i tla. Tokom sudara, stepen deformacije vozila zavisi od njegove sopstvene krutosti, energije sudara i vremena dejstva sudara. Kada je ugao sudara veliki, često nastaju ozbiljne posljedice. Krute zaštitne ograde se uglavnom postavljaju na dionicama puta gdje se vozila moraju strogo spriječiti da pređu put kako bi se izbjegle sekundarne nezgode.
(3) Fleksibilna zaštitna ograda. Fleksibilna zaštitna ograda je fleksibilna struktura ograde sa velikim kapacitetom puferiranja. Kablovska ograda je glavni reprezentativni oblik fleksibilne zaštitne ograde. To je konstrukcija sastavljena od nekoliko kablova koji primenjuju početnu napetost i pričvršćeni su na stub. Potpuno se oslanja na vlačno naprezanje kablova kako bi se oduprlo sudaru vozila i apsorbiralo energiju.
2. Klasifikacija prema lokaciji postavljanja zaštitne ograde
(1) Zaštitna ograda pored puta. Zaštitne ograde pored puta se odnose na zaštitne ograde postavljene na ivici (ili nagibu) autoputa kako bi se spriječilo da vozila koja su van kontrole pređu cestu. Udarite se u prepreke pored puta i druge objekte.
(2) Centralna pregrada sa zaštitnom ogradom. Srednja zaštitna ograda se odnosi na zaštitnu ogradu postavljenu na sredini puta. Njegova svrha je spriječiti vozila van kontrole da pređu srednju traku i probiju u suprotnu traku, te zaštiti objekte i druge objekte u sredini.
(3) Zaštitna ograda mosta. Zaštitne ograde za most se odnose na zaštitne ograde postavljene na mostovima kako bi spriječile prelazak vozila van kontrole preko mosta i za zaštitu pješaka i nemotoriziranih vozila.
(4) Zaštitna ograda prijelaznog dijela. Zaštitna ograda prijelaznog dijela odnosi se na strukturni dio koji se glatko povezuje i čini prelaz krutosti između različitih strukturnih oblika poprečnog presjeka zaštitne ograde.
(5) Krajnja zaštitna ograda. Krajnje ograde se odnose na specijalizirane strukture postavljene na početku ili kraju zaštitne ograde.
(6) Podloga protiv sudara. Jastučići protiv sudara koriste sistem koji apsorbuje energiju za glatko zaustavljanje ili promjenu smjera vozila u frontalnim ili bočnim sudarima. Uglavnom se ugrađuju u zoni izlaznog trougla petlji, nezaštićenih stubova mosta, nosivih stubova konstrukcije i krajeva zaštitne ograde.